Stanovni\u0161tvo Op\u0107ine Runovi\u0107i
Stanovni\u0161tvo je temeljni \u010dimbenik dru\u0161tvenog, gospodarskog i kulturnog \u017eivota i razvitka svakog dru\u0161tva. Ono je osnovna proizvodna snaga, nezamjenjiv element gospodarskih procesa, jer njegova brojnost, znanje i napori uvjetuju strukturu, organizaciju i ukupnu efikasnost tih procesa.
S druge strane, stanovni\u0161tvo daje krajnji smisao gospodarskim procesima koji odre\u0111uju njegovu materijalnu osnovu opstanka i razvitka, jer proizvedena dobra slu\u017ee zadovoljavanju raznovrsnih potreba stanovni\u0161tva, a potro\u0161nja je krajnji smisao proizvodnje. Zato se razmatranja o gospodarstvenom razvitku ne mogu odvojiti od stanovni\u0161tva kao njihova bitnog okvira. Formiranje i kori\u0161tenje radnih resursa dru\u0161tva jedan je od osnovnih problema dru\u0161tvene reprodukcije i razvitka, te planiranje dru\u0161tvenog i gospodarskog razvitka mora kao svoj bitni element uklju\u010diti i analizu raspolo\u017eivih radnih resursa i na\u010din njihove uporabe.
Prema podacima popisa stanovni\u0161tva 2001. u op\u0107ini Runovi\u0107i, koja se prostire na 59,40 km2 ili 1,31 % povr\u0161ine Splitsko-dalmatinske \u017eupanije, \u017eivjelo je 2.643 stanovnika, odnosno 0,79 % stanovni\u0161tva Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.<\/p>\n
Tablica pokazuje u vremenskom nizu od 1953.-2001. godine konstantno apsolutno smanjenje broja stanovnika op\u0107ine Runovi\u0107i, ali i relativno smanjenje udjela stanovnika op\u0107ine u odnosu na broj stanovnika Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.
Ukupno stanje i kretanje stanovni\u0161tva na jednom podru\u010dju rezultanta je razine i tendencije razvoja komponenti prirodnog i mehani\u010dkog kretanja stanovni\u0161tva (nataliteta, mortaliteta, imigracije, emigracije). Ono je, dakle, agregatni izraz zajedni\u010dkog kretanja ovih veli\u010dina u pro\u0161losti i sada\u0161njosti. To iziskuje slo\u017eeni pristup pra\u0107enju i prou\u010davanju demografskog procesa jer demografski razvoj ne ovisi samo o procesima na njenom podru\u010dju, ve\u0107 i o funkcijama i demografskim kretanjima \u0161irih prostora. Izvori prira\u0161taja stanovni\u0161tva su u prirodnom i mehani\u010dkom kretanju.<\/p>\n
Kretanje stanovni\u0161tva
Pra\u0107enje i izu\u010davanje demografskih procesa je slo\u017eeno jer demografska kretanja ne ovise samo o funkcijama koje se obavljaju na podru\u010dju dana\u0161nje Op\u0107ine, ve\u0107 i o funkcijama i kretanjima \u0161irih prostora, te \u0161ire regije (Splitsko-dalmatinske \u017eupanije).
Stanovni\u0161tvo op\u0107ine Runovi\u0107i razli\u010dito se kretalo u pojedinim me\u0111upopisnim razdobljima (1857 – 2001), do 1921. godine raste razli\u010ditom dinamikom popisnih razdoblja, da bi u svim kasnijim popisnim godinama imalo trend opadanja broja stanovnika.<\/p>\n
U nastavku je dan broj\u010dani prikaz broja stanovnika svih naselja u sastavu Op\u0107ine Runovi\u0107i.<\/p>\n
Op\u0107ina Runovi\u0107i nastala je iz stare op\u0107ine Imotski. U 1857. i 1869. dio podataka sadr\u017ean je u op\u0107ini Podbablje. U 1869. i 1921. sadr\u017ei dio podataka za op\u0107ine Podbablje i Zmijavci. Podaci za naselje Podosoje u 1857. i 1869. su sadr\u017eani u naselju Podbablje Gornje,op\u0107ina Podbablje. Do 1921. iskazivano kao dio naselja. Podaci za naselje Runovi\u0107 u 1869. i 1921. sadr\u017ei podatke za naselja Hr\u0161\u0107evani i Zmijavci.<\/p>\n
Prema demografskim prognozama Prostornog plana ure\u0111enja Splitsko -dalmatinske \u017eupanije, u 2015. godini se procjenjuje da \u0107e na podru\u010dju op\u0107ine Runovi\u0107i \u017eivjeti 4.000 stalnih stanovnika.<\/p>\n
Dobna i spolna struktura stanovni\u0161tva<\/p>\n
Prirodni prira\u0161taj op\u0107ine Runovi\u0107i daje u cijelosti sliku nepovoljnog demografskog stanja. Kratkoro\u010dna i direktna posljedica je odlazak primarno mla\u0111ih dobnih kohorti, \u0161to se naknadno odra\u017eava kroz smanjenje broja stanovni\u0161tva prouzro\u010den smanjenjem nataliteta. Slika prikazuje dobnu i spolnu strukturu stanovni\u0161tva op\u0107ine Runovi\u0107i.<\/p>\n
Slika jasno ukazuje i na karakteristike emigracijskog razvoja op\u0107ine Runovi\u0107i zbog strmijeg piramidnog oblika, odnosno relativno nesrazmjerno manjih mla\u0111ih skupina u odnosu na brojnije starije skupine.
Dobno-spolna piramida poreme\u0107ena je na \u0161tetu mladih dobnih skupina, posebno onih od 20-35 godina. Uzroci i posljedice su poznati, a iz odnosa skupine mladog stanovni\u0161tva proisti\u010du i radni i vitalni kontingent. U ovoj situaciji je odgovaraju\u0107e pomla\u0111ivanje prijeko potrebno, ali i vrlo te\u0161ko. Da bi do\u0161lo do \u0161ire baze i normalnije strukture, potrebni su zahvati \u0161irokih razmjera od \u010disto gospodarskih, vezanih za mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja i materijalne sigurnosti do zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i dr.
Tablica . Velike dobne skupine 2001.
Izvor: Popis stanovni\u0161tva
Dobna struktura stanovni\u0161tva op\u0107ine Runovi\u0107i je nepovoljna. Utjecaj dobne strukture stanovni\u0161tva na budu\u0107i demografski razvitak proizlazi iz njene uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze s komponentama prirodnog kretanja stanovni\u0161tva, kao i iz povezanosti s migracionim kretanjima te ostalim strukturama stanovni\u0161tva. Obzirom da je na podru\u010dju Op\u0107ine Runovi\u0107i koeficijent starosti veoma nepovoljan (26,8 u 2001. godini) \u010dime je pre\u0111ena grani\u010dna vrijednost od 12, a indeksa starosti 97,5 \u010dime je pre\u0111ena grani\u010dna vrijednost od 40, rije\u010d je o izrazito starom stanovni\u0161tvu na podru\u010dju op\u0107ine, \u0161to implicira negativnu tendenciju demografskog razvoja.
Koeficijent starosti pokazuje udio osoba starih 60 i vi\u0161e godina u ukupnom stanovni\u0161tvu. Indeks starosti ili indeks starenja je odnos izme\u0111u broja starih 60 i vi\u0161e godina prema broju stanovnika starih 0-20 godina. Njegova kriti\u010dna vrijednost iznosi 40% ili 0,40. Smatra se kada indeks starenja prije\u0111e tu vrijednost da je doti\u010dno stanovni\u0161tvo ve\u0107 za\u0161lo u proces starenja.<\/p>\n
Migracije
Migracija ili mehani\u010dko kretanje stanovnika tradicionalno je podru\u010dje demografskih istra\u017eivanja i u mirnodopskim prilikama racionalan je odgovor na podru\u010dne razlike u razini privrednog razvoja koje zna\u010di i razlike u mogu\u0107nosti zaposlenja, stjecanja ve\u0107ih zarada, boljih uvjeta \u017eivota i rada. Migracije imaju zna\u010dajan utjecaj na promjene u dobnoj i spolnoj strukturi stanovni\u0161tva, na promjene u ekonomskoj strukturi stanovni\u0161tva i dru\u0161tveno-gospodarski razvoj.
Prema podacima popisa 2001. u op\u0107ini Runovi\u0107i od ukupnog broja stanovnika njih 2089 ili 79,04% je \u017eivjelo od ro\u0111enja u istom naselju, \u0161to pokazuje slabije izra\u017eenu migracionu komponentu.
Naselje Runovi\u0107i imalo je gotovo identi\u010dan postotak udjela autohtonog stanovni\u0161tva \u2013 77,84%, a ostala manja naselja u pravilu sudjeluju sa ve\u0107im postotkom. Po prete\u017enosti naseljavanja najve\u0107i dio je doselio iz Splitsko-dalmatinske \u017eupanije \u2013 48,3%, od imigranata iz inozemstva 83,8% je iz susjedne BIH. S obzirom na ljudski potencijal op\u0107ine Runovi\u0107i pokazuje se i dalje intenzivna migracija ka sredi\u0161njem naselju Op\u0107ine.<\/p>\n
Obrazovna struktura
Ekonomske implikacije procesa demografskog starenja dolaze prvenstveno do izra\u017eaja preko njegova djelovanja na obujam priliva mladih nara\u0161taja, radnu dob i na stupanj aktivnosti stanovni\u0161tva. Gospodarski i socijalni \u010dimbenici koji djeluju na veli\u010dinu aktivnog stanovni\u0161tva su brojni i podlo\u017eni \u010destim promjenama, a promjene u ekonomskoj strukturi predstavljaju dugoro\u010dan proces koji je u \u010dvrstoj vezi s razinom i dinamikom gospodarskog razvitka.
Diversifikacija dru\u0161tvene podjele rada, \u010dija je vanjska manifestacija specijalizacija zanimanja, temelji se na promjeni strukture radne snage prema obrazovanju. Suvremeni proces rada stalno zahtjeva vi\u0161u razinu obrazovanja zaposlenika tj. vi\u0161u \u0161kolsku spremu. Budu\u0107i da je obrazovanje bitan na\u010din specijalizacije za obavljanje kompliciranog rada, ono je ujedno i pretpostavka i posljedica promjena u strukturi stanovni\u0161tva prema aktivnosti, djelatnosti i zanimanju koje nastaju usporedno sa gospodarskim razvojem, odnosno kvaliteta ljudskih resursa koja se odra\u017eava kroz obrazovnu strukturu stanovni\u0161tva i njezino kretanje osigurava zna\u010dajne razvojne potencijale, no sve br\u017ei tehni\u010dki progres zahtijeva sve kvalitetnije formalno obrazovanje i organizaciju i poticanje kontinuiranog obrazovanja uz rad.
Strukturu stanovni\u0161tva prema \u0161kolskoj spremi u popisu 2001. godine pokazuje slijede\u0107a tablica:
Tablica. Udio stanovni\u0161tva po \u0161kolskoj spremi u 2001. godini
Izvor: Popis stanovni\u0161tva 2001.<\/p>\n
Stanovni\u0161tvo op\u0107ine Runovi\u0107i uglavnom je zavr\u0161ilo srednju \u0161kolu, uz manji udio onih koji su sa zavr\u0161enom osnovnom \u0161kolom i bez \u0161kole.<\/p>\n
Aktivnost i radni kontingent
Poljoprivrednog stanovni\u0161tva ima 57, \u0161to iznosi samo 3,92% ukupnog stanovni\u0161tva. Broj evidentiranih poljoprivrednika u posljednjem desetogodi\u0161njem periodu se deseterostruko smanjio. Radni kontingent je prema popisu iz 2001. godine iznosio ukupno 1455 osoba, odnosno \u010dini 55,05% ukupnog stanovni\u0161tva, na razini Splitsko-dalmatinske \u017eupanije je 63,92%. Iznos stope aktivnosti u 2001. godini od 62,47% radnog kontingenta, koji se s obzirom na stalni pad gospodarskih aktivnosti i zaposlenosti stalno smanjivao, ukazuje da postoje zna\u010dajne rezerve za pove\u0107anje uklju\u010denosti radne snage na tr\u017ei\u0161te rada. Naime, u izrazito povoljnim uvjetima stopa aktivnosti dose\u017ee vrijednost do 80%. Stanje stanovni\u0161tva kao gospodarskog resursa, potencijala dato je prema naseljima slijede\u0107om tablicom:<\/p>\n
Iz analize aktivnosti stanovni\u0161tva vidljivo je da udio aktivnog stanovni\u0161tva u ukupnom stanovni\u0161tvu u 2001. godini iznosi 34, 39% (\u017eena svega 36,63%). Od 909 aktivnih stanovnika njih 573 (ili 63,04%) obavlja zanimanje.<\/p>\n
Tablica. Stanovni\u0161tvo prema aktivnosti
Izvor: Popis stanovni\u0161tva 2001.<\/p>\n
Popisom stanovni\u0161tva 2001. zaposleno prema prete\u017eitoj aktivnosti je bila 573 osoba. Od toga u djelatnosti poljoprivrede, lova i \u0161umarstva 32, rudarstvo i va\u0111enje 2, prera\u0111iva\u010dke industrije 64, opskrbe elektri\u010dnom energijom, vodom i plinom 6, gra\u0111evinarstva 65, trgovine na veliko i malo-popravak motornih vozila i motocikla-predmeti za osobnu upotrebu i ku\u0107anstvo 36, hotela i restorana 18, prijevoza-skladi\u0161tenja-veza 32, financijskog posredovanja 8, poslovanja nekretninama-iznajmljivanjem-poslovnim uslugama 13, javne uprave i obrane-obveznog socijalnog osiguranja 52, obrazovanja 49, zdravstvenoj za\u0161titi i socijalnoj skrbi 11, ostalim dru\u0161tvenim, socijalnim i osobnim uslu\u017enim djelatnostima 12, privatna ku\u0107anstva sa zaposlenim osobljem 3, izvanteritorijalne organizacije i tijela 1 i nepoznatom djelatno\u0161\u0107u 52.<\/p>\n
Doma\u0107instva
Kretanje doma\u0107instava po naseljima u razdoblju 1981.-2001. g. je dano u Tablici .
Tablica. Doma\u0107instva 1981.-2001.
Izvor: Popisi stanovni\u0161tva<\/p>\n
Kretanje broja doma\u0107instava u popisnim razdobljima 1981.-1991. karakterizira veliki porast broja doma\u0107instava uz istodoban pad prosje\u010dne veli\u010dine doma\u0107instava. Prosje\u010dne veli\u010dine doma\u0107instva nisu se bitno mijenjale izme\u0111u dva posljednja popisa, ali je uz pad broja stanovnika do\u0161lo i do pada broja doma\u0107instava.<\/p>\n
Stanovanje
Stanovanje (stalno i povremeno) je osnovna funkcija naselja i u pravilu je to funkcija koja zauzima najve\u0107i udio povr\u0161ine. Na podru\u010dju op\u0107ine stambena funkcija je posebno nagla\u0161ena, obzirom na atraktivnost podru\u010dja ali i za ulaganje u nekretnine.
Prema popisu 2001. godine na teritoriju op\u0107ine bilo je 769 stanova za stalno stanovanje, istodobno je popisano 782 ku\u0107anstava.
Usporedbom broja stanova i broja ku\u0107anstava proizlazi da ima 13 stanova manjka u odnosu na broj doma\u0107instava, a nastanjenost je 1,02 ku\u0107anstva po stanu.
Me\u0111utim, kada se promatra broj nastanjenih stanova, kojih je 743, tada je u odnosu na broj ku\u0107anstava evidentno da nedostaje 39 stan odnosno da je u nastanjenim stanovima 1,05 doma\u0107instva po stanu.
Ukupna povr\u0161ina nastanjenih stanova je 53,372 m2, iz \u010dega slijedi da je povr\u0161ina prosje\u010dnog stana 71,83 m2.
Tablica. Nastanjeni stanovi prema broju soba i povr\u0161ini
Izvor: Popis stanovni\u0161tva 2001.<\/p>\n
Prosje\u010dna veli\u010dina ku\u0107anstava je 3,38 \u010dlana. U odnosu na pro\u0161le popise prosje\u010dna veli\u010dina ku\u0107anstava se neznatno smanjuje sa 3,49 u 1991. na 3,38 u 2001. godini. Struktura prema broju \u010dlanova pokazuje da je najve\u0107i udio ku\u0107anstava sa 2 \u010dlana,odnosno 25%, jedno\u010dlanih 22%, sa 6 i vi\u0161e \u010dlanova 18%, sa 5 \u010dlanova 13%, sa 3 i 4 \u010dlana po 11%. Sa standardom od 1 sobe po \u010dlanu ku\u0107anstva, takvoj bi strukturi trebala korespondirati struktura stanova prema broju soba. Najve\u0107i je udio trosobnih stanova \u2013 32%, zatim dvosobnih i \u010detverosobnih – 23%, jednosobnih \u2013 16%, te naposljetku peterosobnih-4% i \u0161esterosobnih \u20132%.
Dio stanova se ne koristi za stanovanje, ve\u0107 u druge svrhe, kao poslovni prostor i sl., prema popisu 2001. nije bilo je registrirano, procjenjuje se me\u0111utim da postoji odre\u0111en broj i takvih stanova.
Prema popisu 2001. bilo je 769 stana za stalno stanovanje, prosje\u010dne povr\u0161ine 71,17m2, sa 3,4 stanovnika po stanu i 20,71m2 po stanovniku.
Popis 2001. pokazuje da je relativno mnogo stanova bez zahoda i kupaonice, ne\u0161to povoljnije je stanje sa instalacijama.
Tablica. Stanovi prema opremljenosti
Izvor: Popis stanovni\u0161tva 2001.<\/p>\n
Potrebe za stanovima definirane su:
\u2022\tbrojem postoje\u0107ih doma\u0107instava bez stana;
\u2022\tprognoziranim brojem novih doma\u0107instava;
\u2022\tmogu\u0107im brojem imigranata;
\u2022\tnovom kvalitetom potra\u017enje (samci, stariji, povremeno stanovanje itd.).<\/p>\n
Tendencije razvitka stanovni\u0161tva
Gledanje na budu\u0107i razvitak stanovni\u0161tva treba temeljiti na me\u0111uodnosu dru\u0161tveno-ekonomskih i demografskih \u010dinitelja razvitka i njihovoj razli\u010ditoj snazi utjecaja u razli\u010ditim vremenima. Posebno je va\u017eno uo\u010davati uzroke dosada\u0161njeg razvitka i procesno stanje demografske strukture, jer \u0107e upravo strukturna stanja bitno utjecati na kvalitetu i dinamiku promjena u budu\u0107em razvoju. Istra\u017eene demografske prilike i procjena uvjeta u kojima \u0107e se u budu\u0107e stanovni\u0161tvo razvijati, pokazuju da je realno o\u010dekivati daljnji pad stope nataliteta. Me\u0111utim, tendencije u tom podru\u010dju mogu\u0107e je mijenjati izmjenom karakteristika gospodarskog razvoja, odnosno aktiviranjem promicane hrvatske pronatalne politike. Stanovni\u0161tvo op\u0107ine Runovi\u0107i karakterizira “demografsko starenje” te se u slijede\u0107im razdobljima mo\u017ee o\u010dekivati proces daljnjeg starenja i porast stope mortaliteta. Utjecaji migracijske komponente koji su, dakle, odredili dosada\u0161nji demografski razvoj ovisiti \u0107e u prvom redu o ekonomskim \u010dimbenicima razvoja gravitiraju\u0107ih podru\u010dja, kao \u0161to su pravci i struktura investiranja, lociranje novih proizvodnih kapaciteta, stopa rasta gospodarstva u cjelini, te principijelnosti i ustrajnosti u provo\u0111enju demografske politike.<\/p>\n
Neki od elemenata smanjenja imigracione privla\u010dnosti Splita kao osnovnog gravitacijskog sredi\u0161ta podru\u010dja cijele \u017dupanije su:<\/p>\n
\u2022\tiscrpljenost demografskih rezervi emigracijskih podru\u010dja
\u2022\tpromjena u strategiji privrednog razvoja
\u2022\tote\u017eani uvjeti zapo\u0161ljavanja i te\u0161ko\u0107e privredne i neprivredne infrastrukture.
\u2022\trazvoj turizma u manjim mjestima obalnog podru\u010dja<\/p>\n
Demografski su procesi dugotrajni te se pri procjeni za budu\u0107e razdoblje mogu uzeti u obzir slijede\u0107i uvjeti:
\u2022\tda fertilitet ostaje na vrlo niskoj razini,
\u2022\tda mortalitet ostaje na istoj razini i polako se pove\u0107ava,
\u2022\tda imigracijski procesi stagniraju i smanjuju se,
\u2022\tda specifi\u010dne potrebe za radnom snagom odr\u017eavaju kontinuitet sezonskih migracija s vrlo malom vjerojatnosti njihova pretvaranja u trajnu imigraciju,
\u2022\tda je nerealno promatrati emigranata kao zna\u010dajnu rezervu i oslanjati se na potencijalni pozitivan u\u010dinak povratka.
Takvi uvjeti rezultiraju da je osnovna demografska zna\u010dajka op\u0107ine, \u017dupanije i Hrvatske usporavanje rasta stanovni\u0161tva i postupno starenje, odnosno smanjenje udjela mladih, a pove\u0107anje udjela starijih osoba. Ova projekcija ukazuje na prirodnu – biolo\u0161ku osnovicu budu\u0107eg razvoja stanovni\u0161tva i na mogu\u0107e prilike u regiji. Izrazito te\u0161ka situacija je na otocima gdje je iznimno niski natalitet povezan s dugotrajnom tradicijom emigracije. Nedostatak u realnijoj procjeni budu\u0107eg razvitka stanovni\u0161tva je u \u010dinjenici da se projekcija vr\u0161i za razdoblje do 2015. godine \u0161to u odnosu na stanje iz popisne 2001. godine predstavlja razmjerno preveliki vremenski period, a projekcije dugoro\u010dnog demografskog razvitka predstavljaju okvir za sveukupni prostorni razvitak i bitno utje\u010du na dimenzioniranje svih sastavnica planiranja na regionalnoj i lokalnoj razini. Izmjene u demografskim tijekovima, osobito dosada\u0161njih neuskla\u0111enosti, mogu\u0107e su jedino na dugoro\u010dnoj osnovi.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Stanovni\u0161tvo Op\u0107ine Runovi\u0107iStanovni\u0161tvo je temeljni \u010dimbenik dru\u0161tvenog, gospodarskog i kulturnog \u017eivota i razvitka svakog dru\u0161tva. Ono je osnovna proizvodna snaga, nezamjenjiv element gospodarskih procesa, jer njegova brojnost, znanje i napori uvjetuju strukturu, organizaciju i ukupnu efikasnost tih procesa.S druge strane, stanovni\u0161tvo daje krajnji smisao gospodarskim procesima koji odre\u0111uju njegovu materijalnu osnovu opstanka i razvitka, jer […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[37],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/322"}],"collection":[{"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=322"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/322\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1462,"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/322\/revisions\/1462"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=322"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=322"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=322"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}