Prirodna obilje\u017eja Op\u0107ine Runovi\u0107i<\/p>\n
Klimatska obilje\u017eja<\/p>\n
Podru\u010dje Imotske krajine ima izmijenjenu sredozemnu klimu. To je u stvari klimatski tip karakteristi\u010dan za dalmatinsku Zagoru i druge prostore koji se nalaze u neposrednom zale\u0111u Jadranskog primorja do kojih djelomi\u010dno dopiru sredozemni utjecaji.
Osnovne zna\u010dajke izmijenjene sredozemne klime su: ni\u017ee temperature nego u susjednom primorju, ve\u0107e temperaturne amplitude, sredozemni padalinski re\u017eim sa suhim ljetima i izrazito vla\u017enom zimskom polovicom godine (jesen-zima), pojave prevladavaju\u0107ih lokalnih vjetrova kao u primorju (bura, jugo) i ne\u0161to manje izra\u017eena pojava periodi\u010dnih vjetrova u toku ljeta kao pandan maestralu i burinu u primorju, zdolac danju i zgorac no\u0107u. Sredozemni utjecaji na imotsko podru\u010dje dolaze sa jugoistoka dolinama Neretve, Trebi\u017eata i Tihaljine i oni su ovdje, zbog otvorenosti reljefa prema jugoistoku, izrazitiji nego u ostalim dijelovima imotske krajine i nekim susjednim podru\u010djima (Vrgorac, Sinj).
Srednje temperature zraka za biv\u0161u op\u0107inu Imotski u \u00b0C; mjerna postaja Imotski
Sije\u010danj \u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u20264,2 \u00b0C<\/p>\n
Srpanj \u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026.\u2026.26,3 \u00b0C<\/p>\n
Srednja godi\u0161nja \u2026\u2026\u2026.\u2026.13,6 \u00b0C<\/p>\n
Srednja godi\u0161nja temperaturna amplituda \u2026…19,4 \u00b0C<\/p>\n
Srednje koli\u010dine padalina po godi\u0161njim dobima u mm
Ljeto \u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026..168<\/p>\n
Jesen \u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026..421<\/p>\n
Zima \u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026..422<\/p>\n
Prolje\u0107e \u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026.299<\/p>\n
Srednja godi\u0161nja koli\u010dina \u2026\u2026..1310<\/p>\n
Prevladavaju\u0107i vjetrovi na podru\u010dju Imotske krajine su jugo i bura.
U\u010destalost juga u toku godine iznosi 25,9%, a u\u010destalost bure je oko 21,8%, ako se ovome doda udio ti\u0161ina koji iznosi 12,7%, onda na sve ostale vjetrove otpada 39,6% u\u010destalosti.
Bura je relativno suh i hladan vjetar, naj\u010de\u0161\u0107e pu\u0161e u toku zime i prolje\u0107a, a donosi vedro, suho i hladno vrijeme.
Jugo je topao i vla\u017ean vjetar koji se naj\u010de\u0161\u0107e javlja u toku jeseni, zime i prolje\u0107a, zbog \u010dega je i naju\u010destaliji od svih vjetrova. Donosi toplo i vla\u017eno vrijeme s ki\u0161om. Uz buru i jugo zastupljeni su jo\u0161 i drugi lokalni vjetrovi koji pu\u0161u iz raznih pravaca kao: tramontana; dosta jak sjeverni vjetar, naj\u010de\u0161\u0107e se javlja zimi, levanat; relativno hladan isto\u010dni vjetar, naj\u010de\u0161\u0107i je krajem jeseni, u toku zime i krajem prolje\u0107a, a obi\u010dno donosi ki\u0161u a snijeg zimi.
\u0160umske povr\u0161ine nemaju ve\u0107eg gospodarskog zna\u010daja. Uglavnom su zastupljene degradirane i niske o\u010duvane \u0161ume (oko 80%), dok tzv. \u0161ume visoke jele, bora i hrasta (duba) imaju nisku postotnu zastupljenost od oko 20% i spadaju u kategoriju za\u0161titnih \u0161uma.
Geolo\u0161ke naslage aluvijalnih nanosa formirale su plodna tla u zaravnima Imotskog polja i ka njemu spu\u0161taju\u0107ih bo\u010dnih dolina. Od ukupnih obradivih povr\u0161ina na obra\u0111ene oranice otpada oko 83%, vinograda 12%, a vo\u0107njaka samo 0,3%. Zamjetne su tendencije u izmjeni strukture kori\u0161tenja obradivih povr\u0161ina, sa do sada najvi\u0161e zastupljenih \u017eitarica i krmnog bilja, na ve\u0107i uzgoj vinove loze i povrtlarskih kultura.
Od mineralnih sirovina najrasprostranjeniji je vapnenac koji se na podru\u010dju op\u0107ine nigdje organizirano ne vadi.
Reljef
Ovo podru\u010dje je tipi\u010dno kra\u0161ko podru\u010dje, dinarskog smjera pru\u017eanja, sadr\u017ei i sve karakteristi\u010dne kra\u0161ke elemente. Prevladavaju vapnena\u010dki grebeni koji se me\u0111usobno izmjenjuju sa kra\u0161kim poljima, zaravnima i uvalama.
Reljef je kr\u0161evit na ju\u017enom prostoru op\u0107ine, koju \u010dine obronci na kojima su smje\u0161teni zaseoci Runovi\u0107a, te plodno polje kojim protje\u010de rijeka Vrljika.<\/p>\n
U skladu sa sastavom terena su i seizmi\u010dke prilike. Naime, cijelo podru\u010dje biv\u0161e op\u0107ine Imotski, pa tako i op\u0107ine Runovi\u0107i pripadaju IX. Zoni MCS, \u0161to zna\u010di da svi budu\u0107i gra\u0111evinski zahvati moraju uva\u017eiti tu seizmi\u010dku osobitost.<\/p>\n
Podru\u010dje biv\u0161e op\u0107ine Imotski
Podru\u010djem op\u0107ine Runovi\u0107i protje\u010de rijeka Vrljika. Zna\u010daj ove rijeke je neprocijenjiv za Imotsko polje jer ga ona obilno natapa. Vrljika je ina\u010de poznata po rijetkoj endemskoj vrsti mekousne pastrve. Imotsko polje, gotovo je u cjelosti obra\u0111eno, zasa\u0111eno prete\u017eno vinovom lozom.<\/p>\n
Zemlji\u0161te
Podru\u010dje op\u0107ine Runovi\u0107i obuhva\u0107a ukupnu povr\u0161inu od 5942 ha, \u0161to je 1.31 %od teritorija Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.
Po mjerilima vrijednosti intenzivne poljoprivrede to je prostor znatno ograni\u010denih mogu\u0107nosti. U pogledu zemlji\u0161nih resursa prevladavaju goleti, kamenjari i siroma\u0161ni pa\u0161njaci, pa je primjetan nedostatak plodnih obradivih povr\u0161ina. Su\u0161nost ovog podru\u010dja kao i nepostojanje sustava za natapanje dodatno ograni\u010davaju upotrebnu vrijednost ovih tala. S druge strane, nezaga\u0111enost pedosfere, mogu\u0107nost melioriranja polja i razvijanja natapne mre\u017ee, kao i odsustvo industrije i drugih zaga\u0111iva\u010da pove\u0107ava vrijednost prirodnih obilje\u017eja ovog kraja, \u0161to ga \u010dini zanimljivim za specifi\u010dne oblike biljne i uop\u0107e poljoprivredne proizvodnje.
Geolo\u0161ka i pedolo\u0161ka osnova
Na zagorskom podru\u010dju veliki su tereni gdje se na povr\u0161ini ili ispod \u0161krtog pokrova vidi stanac kamen. Pokrivenost stancem kamenom kre\u0107e se i do 100% (strme jako isprane strane). U obradive povr\u0161ine ubrajaju se pedosekvence na zaravljenim terenima sa obi\u010dno ne mnogo tla za obradu. Bolji su uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju u dolinama i uvalama, gdje se nalazi tlo crvenica (in situ ili koluvijakalna), obi\u010dno manje ili vi\u0161e degradirana. Najzna\u010dajnije poljoprivredne povr\u0161ine su kra\u0161ka polja. Povr\u0161ine polja i dolina se povoljnim pedolo\u0161kim i hidrolo\u0161kim prilikama znatno razlikuju od povr\u0161ina izvan polja. No, ova polja na kr\u0161u su jo\u0161 uvijek izlo\u017eena manje ili vi\u0161e eroziji i okr\u0161avanju pa kod izvo\u0111enja meliorativnih radova treba poduzeti sve za\u0161titne protuerozijske mjere.
Hidrogeolo\u0161ke karakteristike
U svezi sa kra\u0161kim karakteristikama podru\u010dja, hidrolo\u0161ke prilike su op\u0107enito nepovoljne. Stalnih i periodi\u010dnih tokova nema. Temeljna odlika hidrogeologije podru\u010dja jest nepostojanost izvora i povr\u0161inskih tokova odnosno izrazito prevladavanje vertikalnog otjecanja vode. Na nepovoljan re\u017eim vode u velikoj mjeri utje\u010de i ljetno razdoblje su\u0161e, u trajanju 2-3 mjeseca, te u tim mjesecima nastupa ljetni zastoj vegetacije. Na hidrolo\u0161ke prilike prostora ve\u0107i utjecaj vr\u0161e hidrogeolo\u0161ke osobitosti stijena nego hidrometereolo\u0161ke karakteristike.
Vapnenci i dolomiti se odlikuju pukotinskom porozno\u0161\u0107u i u pravilu su dobro vodopropusne stijene. U kra\u0161kim podru\u010djima nema zadr\u017eavanja vode na povr\u0161ini, ve\u0107 se ona gotovo u cijelosti gubi u podzemlju. Vodopropusnost crvenice ovisi o koli\u010dini glinovite komponente, a pijesci su dobro vodopropusni. Geolo\u0161ka i tektonska gra\u0111a kra\u0161kog prostora onemogu\u0107avaju podzemne akumulacije, a propusnost stijena i tala izaziva kratkotrajno povr\u0161insko zadr\u017eavanje oborinskih voda.<\/p>\n
Kra\u0161ka polja su smje\u0161tena izme\u0111u brda te imaju isti prete\u017eno izdu\u017eeni oblik i smjer pru\u017eanja od sjeverozapada prema jugoistoku. Du\u017eina i veli\u010dina polja se znatno razlikuju, kao i hidrolo\u0161ke i pedolo\u0161ke prilike. Zajedni\u010dko je najve\u0107em dijelu polja da imaju slabije ili ja\u010de trajne ili povremene vodotoke. Obzirom na intenzitet plavljenja mogu se razlikovati mokra i suha polja.
Kad vode narastu, i podzemne vode u tlu su vi\u0161e i tako ograni\u010duju izbor vrsta poljoprivrednog bilja i mogu\u0107nost njihova uzgoja. U vrijeme su\u0161nog perioda podzemne vode su u pravilu niske i poljoprivredne kulture su izlo\u017eene su\u0161i. Odvodnjom i izgradnjom natapnih sustava omogu\u0107uje se raznovrsnija poljoprivredna proizvodnja i di\u017ee gospodarska vrijednost polja. Polja u zagorskom dijelu po svojoj naravi su kra\u0161ka, pa su kao takva bila predmet zanimanja geolo\u0161kim i hidrolo\u0161kim stru\u010dnjacima pa i predmet pedolo\u0161kih i gospodarskih istra\u017eivanja koja ukazuju na velike mogu\u0107nosti do kojih se mo\u017ee razviti poljoprivredna proizvodnja nakon odvodnje suvi\u0161nih voda i izgradnje sustava za natapanje.<\/p>\n
Seizmi\u010dke karakteristike
Podru\u010dje op\u0107ine je seizmi\u010dki aktivno, a seizmi\u010dki rizik je na svim dijelovima podru\u010dja podjednak. Za navedeno podru\u010dje nije izvr\u0161ena detaljna seizmi\u010dka i seizmotektonska rajonizacija ali se temeljem seizmolo\u0161ke karte za povrate od 50, 100, 200, 500 godina, mo\u017ee ustanoviti osnovni stupanj seizmi\u010dkog intenziteta od 7\u00b0 MCS sa mogu\u0107im odstupanjima u intervalu od 1\u00b0 MCS.
Seizmolo\u0161ke karte iz kojih se o\u010ditava stupanj seizmi\u010dke aktivnosti pojedinog podru\u010dja krupnog su mjerila 1:1.000.000 i stoga nedovoljno precizne. Stoga je potrebno pristupiti izradi detaljnije karte seizmi\u010dkog rizika (prema preporuci \u017dupanijskog plana u mjerilu 1:100.000 za podru\u010dje cijele \u017eupanije).Do izrade preciznije karte za\u0161tita se mora provoditi sukladno va\u017ee\u0107im seizmi\u010dkim kartama, propisima i normama.<\/p>\n
Biljni pokrov
\u0160umske povr\u0161ine nemaju ve\u0107eg gospodarskog zna\u010daja. Uglavnom su zastupljene degradirane i niske o\u010duvane \u0161ume (oko 80%), dok tzv. \u0161ume visoke jele, bora i hrasta (duba) imaju nisku postotnu zastupljenost od oko 20% i spadaju u kategoriju za\u0161titnih \u0161uma.
Geolo\u0161ke naslage aluvijalnih nanosa formirale su plodna tla u zaravnima Imotskog polja i ka njemu spu\u0161taju\u0107ih bo\u010dnih dolina. Od ukupnih obradivih povr\u0161ina na obra\u0111ene oranice otpada oko 83%, vinograda 12%, a vo\u0107njaka samo 0,3%. Zamjetne su tendencije u izmjeni strukture kori\u0161tenja obradivih povr\u0161ina, sa do sada najvi\u0161e zastupljenih \u017eitarica i krmnog bilja, na ve\u0107i uzgoj vinove loze i povrtlarskih kultura.<\/p>\n
Mineralne sirovine
Od mineralnih sirovina najrasprostranjeniji je vapnenac koji se na podru\u010dju op\u0107ine nigdje organizirano ne vadi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prirodna obilje\u017eja Op\u0107ine Runovi\u0107i Klimatska obilje\u017eja Podru\u010dje Imotske krajine ima izmijenjenu sredozemnu klimu. To je u stvari klimatski tip karakteristi\u010dan za dalmatinsku Zagoru i druge prostore koji se nalaze u neposrednom zale\u0111u Jadranskog primorja do kojih djelomi\u010dno dopiru sredozemni utjecaji.Osnovne zna\u010dajke izmijenjene sredozemne klime su: ni\u017ee temperature nego u susjednom primorju, ve\u0107e temperaturne amplitude, sredozemni […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[37],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/320"}],"collection":[{"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=320"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/320\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1464,"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/320\/revisions\/1464"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=320"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=320"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/live.runovici.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=320"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}